Vijeće za elektroničke medije (VEM) lani je zbog govora mržnje i poticanja diskriminacije razmatralo 101 predmet i izreklo četiri mjere, a Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) ovog je tjedna pozvala Hrvatsku na jače mjere protiv govora mržnje, diskriminacije i rasnog profiliranja.
U VEM-u, uoči obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje 18. lipnja, ističu da od prošle godine nije bilo porasta govora mržnje, odnosno značajnijeg srozavanja ljudskih prava i porasta diskriminacije u društvu posredstvom medija.
"Prema našim iskustvima, ne možemo reći da je govor mržnje u hrvatskim medijima u 2025. u porastu. Ono za što se može reći da je u porastu jest određeni tip diskriminatornog govora na digitalnim platformama koji šire krajnji korisnici tih mreža, primjerice na Facebooku, X-u, TikToku. No, takav govor najčešće nema snagu medija u smislu dosega, profesionalne produkcije i utjecaja na širu javnost", ističe se u VEM-ovu odgovoru Hini.
Dodaju da su lani ukupno zaprimili 311 pritužbi građana i institucija i izrekli ukupno 40 mjera pružateljima medijskih usluga. Čak 101 predmet bio je razmatran zbog mogućeg kršenja odredbi Zakona o elektroničkim medijima koji se odnose na zabranu govora mržnje ili poticanje diskriminacije, a bile su izrečene samo četiri mjere.
Konkretno, lani su bili kažnjeni Z1 i STV zbog ustaškog pozdrava u "Bujici" emitiranoj još u prosincu 2023., a opomenuti su ili upozoreni udruga Vigilare zbog poticanja diskriminacije oko rodnog identiteta te Dubrovački vjesnik zbog neprimjerenog izvještavanja o slučaju silovanja pri čemu je nasilje bilo banalizirano, izneseni su nepotrebni detalji, a žrtva je bila indirektno okrivljena.
Ove godine, pak, VEM je dosad izrekao dvije opomene nakladnicima portala slavonija24 i 035portal.hr zbog tekstova o nastupu "lezbo-bi benda" na dječjoj manifestaciji Ivane Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu krajem travnja.
Kako pojašnjavaju u VEM-u, ti tekstovi dovode u pitanje jednakost u pravu na javni nastup, glazbeno izražavanje, zastupljenost u javnom životu ovisno o seksualnoj orijentaciji sudionika i dodatno polariziraju javnost te "pogoduju poticanju i širenju diskriminacije na osnovi rodnog identiteta, izražavanja i spolne orijentacije".
Zaključno, riječ je o šest slučajeva u godinu i pol koji su prošli s različitim kaznama VEM-a. Z1 i STV bili su kažnjeni s privremenim oduzimanjem koncesije na četiri sata, udruga Vigilare i portali slavonija24 i 035portal.hr dobili su opomenu, a Dubrovački vjesnik upozorenje.
"Ponekad u određenim slučajevima ne postoji jasna crno-bijela granica između onoga što jest, a što nije govor mržnje pa je to izuzetno sklizak teren koji bi s vremenom mogao dovesti do ograničenja slobode govora i izražavanja.
S druge pak strane, neodlučnost ili pretjerani strah od cenzure može normalizirati govor mržnje i ušutkati određene skupine građana. U regulaciji je uvijek riječ o tome da se pronađe prava ravnoteža", ističe se u odgovoru VEM-a.
U odgovoru medijskog regulatora zaključuje se i da pri odlučivanju o govoru mržnje uvijek treba voditi računa o načelu razmjernosti uz zaštitu slobode izražavanja svih građana što, kako ističu, "vijeće u svojim odlukama redovito i čini".
S druge strane, pak, iz Ureda pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter poručuju da je govor mržnje itekako opasna pojava jer ima posljedice i na pojedince i na skupine koje su njegove žrtve, kao i na čitavo društvo jer može širiti predrasude i stereotipe, dovesti do diskriminacije ili zločina iz mržnje.
"Ako se dosljedno ne reagira kada do njega već dođe – osudama od strane javnih osoba, procesuiranjem i sankcioniranjem temeljem relevantnih zakonskih odredbi, ali i ako se adekvatno ne spriječi da do njega uopće i dođe, uključujući edukacije i podizanje svijesti što je dopušteno, a što protuzakonito – može se i 'udomaćiti', a nažalost nismo daleko od te situacije", smatra pučka pravobraniteljica.
Podsjeća i da je upravo ovog tjedna Europska komisija za suzbijanje rasizma i netolerancije u novom izvješću pozvala Hrvatsku da poduzme jače korake protiv govora mržnje, a naročito protiv Roma, etničkih Srba i LGBTI osoba, zbog čega je izrazila ozbiljnu zabrinutost.
Ranije je to učinio i UN-ov Odbor za ljudska prava, koji je Hrvatskoj preporučio provođenje mjera s ciljem suzbijanja govora mržnje i zločina iz mržnje, a preporuku o govoru mržnje dao je i UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije.
Pučka pravobraniteljica ne slaže se s ocjenom VEM-a da u posljednjih godinu dana nije bilo značajnog porasta govora mržnje i diskriminacije u društvu posredstvom medija.
"Različiti oblici neprihvatljivog govora su u Hrvatskoj vrlo prošireni, posebno na društvenim mrežama i u komentarima na portalima, a pojačano su bili prisutni u 2024. i 2025. godini kada su se održala čak četiri različita izborna ciklusa.
Pritom, pod neprihvatljivim govorom možemo pričati o neprimjerenim, no dozvoljenim porukama koje su obuhvaćene slobodom izražavanja, dok su s druge strane one nezakonite koje mogu predstavljati prekršajno ili kazneno djelo", ističe Šimonović Einwalter.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe da se govor mržnje u velikoj mjeri odvija i putem medija, a osobito publikacija koje djeluju na internetu te da je u brojnim slučajevima sankcioniranja govora mržnje upravo VEM zakazao.
Konkretno, ističe da je tijekom 2024. bila provedena analiza serije medijskih članaka koja je pokazala da 193 članka predstavljaju kršenje prava LGBTIQ osoba "u vidu uznemiravanja, stavljanja u nepovoljan položaj i dodatne stigmatizacije, a sve zbog spolne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja" te je o tome bio obaviješten i VEM.
"Izostala je reakcija Vijeća za elektroničke medije koje preusko tumači svoje obaveze koje proizlaze iz Zakona o elektroničkim medijima, svodeći ih u praksi tek na reagiranje u slučaju javnog poticanja na nasilje i mržnju, dok je uloga koju je zakonodavac namijenio vijeću znatno šira od toga", zaključuje se u odgovoru pravobraniteljice Ljubičić.
Prijave govora mržnje i poticanja na diskriminaciju prima i Kuća ljudskih prava, a najviše one koje se odnose na društvene mreže i komentare ispod medijskih članaka.
"Prijave primamo putem alata dostajemrznje.org i godišnje ih imamo oko 150. Skoro sve se one odnose na društvene mreže. Kad je riječ o medijima, prijave govora mržnje po kojima smo postupali u ovoj godini odnose se na komentare čitatelja ispod članaka ili komentare na društvenim mrežama na profilima ili stranicama medija. U tim smo slučajevima tražili uklanjanje sadržaja izravno iz medija ili s društvenih mreža", ističu u Kući ljudskih prava.