U SVIBNJU su, prvi put nakon pandemije, na nacionalnoj razini zabilježeni negativni trendovi u broju dolazaka i noćenja stranih gostiju. Najveći pad bilježi se upravo među stranim turistima, kojih je u Hrvatsku stiglo devet posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je broj njihovih noćenja bio manji za čak 17 posto.

Izostali su gosti s njemačkog tržišta, koje je godinama predstavljalo temelj hrvatskog turizma. Smanjen je i broj posjetitelja iz Austrije, Poljske, Francuske, Mađarske, Švedske, Ukrajine i Irske. Istovremeno, domaći turisti ostvarili su dvoznamenkasti rast, djelomično ublažavajući ukupni pad stranih dolazaka i noćenja.

Iz Hrvatske turističke zajednice pad turističkih brojki objašnjavaju promijenjenim rasporedom vjerskih blagdana, no propitali smo je li sve u kalendaru ili visoke cijene ipak postaju prepreka u borbi s konkurencijom na Mediteranu.

"Brojke nisu zabrinjavajuće"

Predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK, Boris Žgomba, koji iza sebe ima višegodišnje iskustvo u turističkom sektoru, ističe da pad broja stranih turista u svibnju ne treba doživljavati dramatično.

"Nije po nijednoj osnovi zabrinjavajući. Mi imamo različit raspored vjerskih praznika u predsezoni koji je vrlo važan jer se generiraju veće brojke dolazaka i noćenja. Pravu sliku ćemo imati za prvih šest mjeseci. Naime, u svibnju prošle godine su bili vjerski praznici, ove godine nisu. To generira različitost.

Siguran sam da će se pravo stanje prikazati u usporedbi prvih šest mjeseci ove i prošle godine. Tada ćemo znati u kojem smjeru idemo. Ovo zasad nije ni najmanje zabrinjavajuće.

Visoke cijene su uvijek parametar za goste. Mi zadnje dvije godine nismo imali baš najbolji imidž po tom pitanju. Sasvim sigurno će to i konkurencija potencirati i pokušati poentirati na tome. Hoće li i koliko će cijene utjecati, pokazat će se u lipnju gdje moramo ostvariti velike rezultate", rekao je Žgomba.

Mjesečne oscilacije – travanjski skok i svibanjski pad

Ovakve rezultate u dosadašnjem dijelu godine očekivali su u HTZ-u, gdje tvrde kako su zbog Uskrsa ove godine ostvareni odlični turistički rezultati u travnju te da je zbog toga svibanj bio slabiji.

"Zato sada u lipnju očekujemo dobre trendove i rezultate. Da je tome tako pokazuju i podaci za dosadašnji dio lipnja u kojem smo ostvarili preko 893 tisuće dolazaka i 3,7 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lipnja lani predstavlja rast od +12 % u dolascima i noćenjima", govore nam iz HTZ-a.

Usporedba službenih podataka za travanj i svibanj 2024. i 2025. godine pokazuje jasne razlike u turističkim kretanjima. Travanj 2025. donio je rast – broj dolazaka stranih turista bio je gotovo 17 posto veći nego prošle godine, a ostvareno je i 20 posto više noćenja. Nasuprot tome, svibanj 2025. bilježi pad u odnosu na prošlogodišnji svibanj, što ukazuje na mjesečne oscilacije i promjene u navikama putnika.

"Sve je poskupjelo, gostiju nedostaje"

Hotelski smještaj također bilježi slabije rezultate u odnosu na prošlogodišnji svibanj pa se postavlja pitanje hoće li i hoteli morati nadoknaditi svibanjski pad u lipnju.

"U hotelu smo napravili relativno dobru politiku cijena i nismo izvlačili cijene iz rukava, nego smo postupno, kako se hotel punio, tako smo se i mi prilagođavali cijeni. Pokušavamo prodati svaku kategoriju sobe po tipu koji je.

Mi smo s politikom cijena dobro popunjeni, no isto tako je činjenica da gostiju nedostaje. A to se događa zato što Hrvatska kao destinacija nema baš dobru vrijednost za novac ako govorimo o gostima veće platežne moći. 

Kod nas je sve poskupjelo. Druga smo najveća inflacija u Europi s drugom najvećom stopom poreza. Nitko od nas nije podigao cijene bez razloga. Mi smo bez gostiju mrtvi. Hotelijeri donekle mogu prilagoditi cijene situaciji, ali ugostitelji to ne mogu", kazala je Nevena Tomaš Čikeš, generalna menadžerica hotela Dioklecijan.

Smatra kako je došlo i do promjene u strukturi gostiju – sve je više mlađih posjetitelja jer Split sve više slovi kao party destinacija. Ti mlađi gosti najčešće odsjedaju u hotelima, ali dodaje kako novac ne troše u restoranima, već u pekarama i fast foodovima. Umjesto vina, češće biraju pivo, a sve se to na kraju, dodaje, odražava na ukupne rezultate poslovanja.

Mikulić: Zabrinjava rast smještajnih kapaciteta u ovim okolnostima

Jedan od vodećih hrvatskih istraživača i redoviti profesor Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Josip Mikulić, govori nam da je pad broja stranih turista rezultat više povezanih čimbenika.

"Porast cijena u Hrvatskoj, s inflacijom i stagnacijom kupovne moći na ključnim emitivnim tržištima, stvara dodatni pritisak na potražnju. Istodobno, konkurentske destinacije na Mediteranu koje su ranije bile u pozadini ponovno jačaju, s obnovljenom infrastrukturom i snažnijom promocijom.

Mijenja se i ponašanje turista. Putovanja su sve kraća – što se reflektira u tome da je pad noćenja veći od pada dolazaka – troškovna osjetljivost raste, a faktori poput sigurnosti, dostupnosti i doživljene kvalitete igraju sve važniju ulogu u odabiru destinacije.

Hrvatska u toj novoj tržišnoj ravnoteži još uvijek traži svoje mjesto i više se ne može oslanjati na pretpostavku da se sunce i more mogu prodavati po svakoj cijeni. Iako su i dalje temelj naše ponude te globalno i dalje najtraženiji turistički proizvodi, ti proizvodi zahtijevaju konkurentan omjer vrijednosti za novac.

Unatoč tome, treba biti oprezan s preuranjenim zaključcima. Rezultati u predsezoni uvelike ovise o rasporedu Uskrsa i drugih blagdana. Zabrinjava, međutim, činjenica da broj smještajnih kapaciteta i dalje raste i u ovakvim okolnostima, što povećava rizik od cjenovnog nadmetanja koje nije dugoročno održivo", pojašnjava profesor Mikulić.

"Cijene su rasle brže od kvalitete"

Smatra kako čak i manji pad u broju dolazaka može imati razmjerno veći učinak na ukupne prihode, posebno ako se odnosi na kolovoz i rujan kada su potražnja i cijene na vrhuncu. No, iako postoji rizik da zbog visokih cijena Hrvatska postane manje konkurentna na turističkom tržištu, smatra kako to nije presudno ako se prepoznaju uzroci i pravodobno reagira.

"Općenito, visoka cijena ne predstavlja problem sama po sebi ako je utemeljena na visokoj doživljenoj vrijednosti. No, ako taj odnos izostane, korekcije su neizbježne. Proteklih godina upravo smo svjedočili tome da su cijene rasle brže od kvalitete – mi u Hrvatskoj o tome možemo najbolje posvjedočiti – što kod gostiju stvara percepciju nepovoljnog omjera", upozorava profesor Mikulić.

Dodao je kako Hrvatska više ne može očekivati da će turisti dolaziti sami od sebe te da destinacije koje se ne prilagođavaju brzo gube na važnosti. Iako bi ukupne brojke na kraju godine mogle biti rekordne, smatra da je sve više nezadovoljnih gostiju jer raste broj konkurenata, dok hrvatsko tržište više ne raste kao prije.